Vrhovni sud RH je u odluci Rev-3196\/2019 zauzeo stav da obzirom je u konkretnom slu\u010daju nakon sklapanja Ugovora o darovanju darovatelj zadr\u017eao posjed stana, onda je on i nadalje ostao neposredni posjednik stana, a tu\u017eenica je kao daroprimateljica postala tek posredni posjednik.<\/p>\n
Stoga, u situaciji kada tu\u017eenici stan nije predan u neposredni posjed, pravilan je zaklju\u010dak drugostupanjskog suda da nije do\u0161lo do prave predaje darovanog stana, a s obzirom na nespornu \u010dinjenicu da je darodavatelj nastavio stanovati u stanu koji je predmet darovanja, on je i nadalje ostao neposredni posjednik, slijedom \u010dega Ugovor o darovanju nije ni realiziran, jer nije izvr\u0161ena prava predaja darovane stvari.<\/p>\n
Predaja klju\u010deva stana nije prava predaja darovane stvari u smislu odredbe \u010dl. 482. st. 2. ZOOa, budu\u0107i da je posjedovno stanje ostalo neizmijenjeno, a niti je na ikakav na\u010din manifestirana promjena dotada\u0161njeg posjedovnog stanja pa je stoga takav Ugovor o darovanju trebao biti zaklju\u010den u obliku javnobilje\u017eni\u010dkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, sukladno odredbi \u010dl. 482. st. 2. ZOO-a, a kako nije takav Ugovor o darovanju je ni\u0161tetan u smislu odredbe \u010dl. 322. st. 1. ZOO-a<\/p>\n
OPASKA PRIRE\u0110IVA\u010cA:
\nDakle, prema stavu suda predaja klju\u010deva stana uz ostanak dotada\u0161njeg posjednika u posjedu predstavlja predaju posrednog posjeda, a ne suposjed. Odnosno, tada ne mo\u017ee biti rije\u010d o neposrednom posjedu i stoga nije provediv ugovor o darovanju u zemlji\u0161nim knjigama, te se osoba kojoj je darovano ne mo\u017ee upisati kao vlasnik. Da je ovaj ugovor bio sklopljen u formi javnobilje\u017eni\u010dkog akta, tada ovo ne bi bio problem i ugovor bi bio valjan sukladno odredbi \u010dl. 482. ZOO-a.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":0,"template":"","class_list":["post-537","case_law","type-case_law","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n