Gra\u0111evinski sektor, prema prirodi stvari, prvi je osjetio pad ukupnih investicija. Sve \u0161to je u drugim sektorima stalo kao razvoj i ulaganje, u gra\u0111evinskom sektoru se odrazilo kao zastoj redovne djelatnosti. Naravno da se takav zastoj poslova direktno odrazio na ubrzano generiranje nelikvidnosti u gra\u0111evinskim tvrtkama.<\/p>\n
Danas gra\u0111evinski sektor u pogledu predste\u010dajnih postupaka na Fini dr\u017ei nezavidan rekord – najve\u0107i iznos ukupnih potra\u017eivanja po djelatnostima je iz graditeljstva 12,5 milijardi kuna (na dan 18.10.2013., izvor Fina).<\/p>\n
Mogu\u0107e da niti jedan sektor gospodarstva nije do te mjere izlo\u017een problemu nelikvidnosti kao \u0161to je to gra\u0111evinski. Poseban problem nelikvidnosti u gra\u0111evini je i dijelom objektivna slo\u017eenost obra\u010duna i naplate radova. Sporne stavke u obra\u010dunima, zadr\u017eavanje iznosa radi garancija i sl. uobi\u010dajene su pojave ili \u010dak ugovorni standardi. Na\u017ealost u vrijeme financijske krize postaju izra\u017eeni, te prekomjerno ponekad i zlonamjerno kori\u0161teni. Trgovina primjerice, nema sporove oko obra\u010duna niti zadr\u017eavanje dijela isplate radi garancije. Dovoljan je jedan sporan odnos na projektu, da se isti protegne lan\u010dano do posljednjeg kooperanta. Svaki problem u gra\u0111evini ima zarazni karakter, za razliku od dobiti koja se ne prenosi jednako na sve.<\/p>\n
Zajedni\u010dke okolnosti svakoj gra\u0111evinskoj firmi u periodu od 2008. do 2012. godine bile su odr\u017eavanje gotovo nepromijenjenog opsega svojih rashoda kako bi se ispunili ugovori u tijeku, ali i kako bi se mogla natjecati za smanjeni broj poslova koji su se i nadalje nudili. Niskogradnja je sustavno padala zbog zastoja kapitalnih dr\u017eavnih investicija, a visokogradnja zbog zastoja kreditiranja stanova uzrokovano neizvjesno\u0161\u0107u o\u010duvanja radnih odnosa.<\/p>\n
Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, broj odobrenja za gra\u0111enje izdanih u prvih osam mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani smanjen je za 30,3 posto, a \u0161to je nastavak trenda jo\u0161 iz 2008. godine.<\/p>\n
Dr\u017eava je u tim okolnostima sredinom 2012. posegnula za modelom koji \u0107e omogu\u0107iti svima statusu nelikvidnosti da \u201estave na stranu\u201c ranije obveze. Ne u cijelosti, ve\u0107 do daljnjeg, bez kamata i uz djelomi\u010dne otpise glavnica. U srpnju 2012. bilo je prvo saborsko \u010ditanje Zakon o financijskom poslovanju i predste\u010dajnoj nagodbi (ZFPPN) ili kolokvijalno – predste\u010dajni zakon. Krajem rujna 2012. taj je zakon drugi puta u Saboru \u010ditan, oba puta bez posebne rasprave zastupnika, a izme\u0111u toga bez reakcije stru\u010dne javnosti. Izglasan je uz suglasnost \u010dak i oporbe i stupio na snagu u roku 4 dana tj. 1. listopada 2012. godine.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":0,"template":"","class_list":["post-384","works_articles","type-works_articles","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n