\u010cesto se doga\u0111a da osobe koje uslijed nastanka \u0161tetnoga doga\u0111aja (naj\u010de\u0161\u0107e sudara vozila) zadobiju odre\u0111ene tjelesne ozljede – ne ostvare nikakvu nov\u010danu naknadu za svoju pretrpljenu neimovinsku \u0161tetu, a to se naj\u010de\u0161\u0107e doga\u0111a zato \u0161to ih se poziva na prekr\u0161ajnu odgovornost. Prekr\u0161ajna odgovornost nije istovjetna gra\u0111anskopravnoj, nego je u\u017ei pojam od nje.<\/p>\n
Uzmimo, na primjer, voza\u010da koji pod utjecajem alkohola u automobilu stoji na semaforu, te mu je upaljeno crveno svjetlo. U stra\u017enji dio njegova uslijed neprilago\u0111ene brzine, zalet vozilo kojim je upravljao sasvim trijezan voza\u010d.<\/p>\n
Pijani voza\u010d automobila ne\u0107e izgubiti pravo na naknadu \u0161tete jer, iako je on po\u010dinio prekr\u0161aj iz \u010dlanka 199. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije kriv za nastanak samoga \u0161tetnoga doga\u0111aja.<\/p>\n
Dakle, \u010dinjenica utvr\u0111ene prekr\u0161ajne odgovornosti ne ve\u017ee sud u parni\u010dnom postupku u pogledu odgovornosti za \u0161tetu.<\/p>\n
Me\u0111utim, u slu\u010daju da se jednome od sudionika u prometu odgovornost za nastanak \u0161tetnog doga\u0111aja utvrdila u kaznenom postupku, to jest pravomo\u0107nom presudom kaznenoga suda, tada je i parni\u010dni sud vezan za pravomo\u0107nu presudu kaznenog suda kojom se optu\u017eenik progla\u0161ava krivim (sukladno Zakonu o parni\u010dnom postupku).<\/p>\n
Suprotno tome, ukoliko se pak u kaznenom postupku ne bi utvrdila krivnja po\u010dinitelja kaznenog djela, tada se njegova odgovornost mo\u017ee ponovno utvr\u0111ivati u okviru parni\u010dnog postupka radi naknade \u0161tete.<\/p>\n
Sukladno odredbi \u010dlanka 1. stavka 1. Kaznenog zakona, kaznena djela su ,ona pona\u0161anja kojima se tako ugro\u017eavaju ili povrje\u0111uju osobne slobode i prava \u010dovjeka, te druga prava i dru\u0161tvene vrijednosti zajam\u010dene i za\u0161ti\u0107ene Ustavom Republike Hrvatske i me\u0111unarodnim pravom da se njihova za\u0161tita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.”<\/p>\n
Prema odredbi \u010dlanka 1. Prekr\u0161ajnog zakona, prekr\u0161aji su ona pona\u0161anja kojima se \u201epovre\u0111uje javni poredak, dru\u0161tvena disciplina ili druge dru\u0161tvene vrijednosti koje nisu za\u0161ti\u0107ene Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.”<\/p>\n
Oba gornja zakona propisuju da je kriv za kazneno djelo ili prekr\u0161aj, po\u010dinitelj koji je u vrijeme po\u010dinjenja djela bio ubrojiv, u koji je postupao s namjerom ili iz nehaja kad je zakonom propisano ka\u017enjavanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili je bio du\u017ean i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":0,"template":"","class_list":["post-428","works_articles","type-works_articles","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n