Kod sklapanja ugovora o građenju, ali i njegove kasnije provedbe, gdje se na strani izvođača pojavljuje skupina više izvođača, zbog većeg broja ugovornih subjekata dolazi i do većeg broja spornih situacija u pogledu tumačenja prava i obveza. U proteklim godinama primjetno je znatno povećanje broja ugovaranja radova s glavnim izvođačem u formi zajednice ponuditelja (konzorcija), umjesto do tada uobičajene prakse ugovaranja radova jednim glavnim izvođačem.
Takvu promjenu u pristupu investitora treba analizirati kroz razloge koji su do- veli do sve češće primjene tog modela. Pri tome relevantnim se pokazuje i pro- cijena kada je takav oblik ugovaranja ne- ophodan u odnosu na situacije kada je taj model izabran kao bolji od alternativnih. U tome smislu razumno je razmotriti i to koje prednosti i nedostatke donose alternativni oblici ugovaranja izvođenja radova
Za provedbu je investicijskih projekata svakako relevantno odrediti i prema kojemu će modelu druge ugovorne strane (izvođača) pristupiti. Na to se pitanje ne može odgovoriti unaprijed bez analize jer tada se nepotrebno i moguće otežavaju- će uvjetuju mnoga daljnja ugovorna, od- nosno provedbena rješenja za investiciju.
Uređenje odnosa u zajednici ponuditelja (medu članovima konzorcija) ima dva opsega koji se moraju usklađeno preklopiti. Jedan je izravno uređenje odnosa između članova zajednice ponuditelja u formi njihova ugovora, a drugi je uređenje ugovora o građenju između investitora (naručitelja) i zajednice ponuditelja, pri čemu ugovor o građenju mora biti odgovarajuće usklađen s uređenjem ugovora između članova zajednice ponuditelja. Naime, objektivno nije moguće pravno istovjetno shvaćati status naručitelja sa zajednicom ponuditelja (na strani izvođača) te status koji naručitelj ima s jednim izvođačem (kolokvijalno, glavni izvođač).
Pojam zajednice ponuditelja (konzorcija)
Sam pojam “zajednica ponuditelja” po- nekad stvara određenu dvojbu u odnosu na pojam “konzorcij”. U svrhu razumijevanja tih dvaju pojmova iz aspekta ugovora o građenju može se zaključiti to da ne postoji bitna razlika, odnosno da pri- likom primjene tih dvaju pojmova cilj nije postizanje pravne razlike medu njima Zato će se u nastavku teksta koristiti oba termina, i to ovisno o kontekstu (naprimjer kod ugovora o građenju pojam “zajednica ponuditelja / izvođača”), i to ne zato da bi se isticala razlika medu njima.