Rijetko je koje područje gospodarskog djelovanja dosegnulo tako visok stupanj ugovorne regulacije kao što je to slučaj sa ugovorima o građenju. Razlog tome je svakako priroda samog odnosa koji je s jedne strane dugotrajan (ne jednokratan kao npr. kupoprodaja), a s druge strane vrlo promjenjiv (ne stabilan kao npr. kreditni odnos).
Element promjenjivosti u tom odnosu moguće ima ključnu ulogu. Mnogi instituti ugovora o građenju idu upravo za time da se predvide i reguliraju mnoge situacije gdje nužno mora doći do novacije odnosa među strankama.
Većina takvih situacija je unaprijed poznata mogu se predvidjeti ali se ne moraju dogoditi, kao npr. promjene projekta, naknadni radovi, nepredviđeni radovi, promjene cijena, otklanjanje nedostataka i dr. Ugovori o građenju stoga nastoje predvidjeti velik broj bitnih, a vrlo različitih promjena ugovornog odnosa. Međutim, poseban status u strukturi zakonskih propisa i drugih ugovornih podloga koji uređuju ugovore o građenju imaju, kolokvijalno nazvano – uvjeti FIDIC-a.
FIDIC je međunarodna organizacija inženjera osnovana početkom prošlog stoljeća. Utjecaj te organizacije počinje 1957. godine objavljivanjem prvih općih uvjeta za izvođenje građevinskih radova. lako je kod donošenja uzor uvjetima bilo britansko pravo (anglosaksonsko), danas imaju neizmjeran utjecaj na praksu građenja – oblik i sadržaj ugovora o građenju, u cijelome svijetu.
U tom smislu nije jednostavno naći dobru usporedbu u bilo kojoj drugoj vrsti ugovora. To dovodi do zaključka da su ugovori o građenju kao prirodno vrlo čest ugovorni odnos zbog svoje zahtjevnosti iznjedrili i posebnu regulaciju – na stručnom dobrovoljnom nivou, kroz tzv. opće uvjete FIDIC-a, koji su mogli su zadovoljiti i potrebe naručitelja i potrebe izvođača ako bi se te strane našle u različitim zemljama.
Opći uvjeti FIDIC-a imaju za cilj postaviti ugovorne smjernice među strankama obveznog odnosa ugovora o građenju koje služe regulaciji i pravnoj sređenosti održavanja odnosa među strankama radi pravilnog izvođenja radova uz uvažavanje svih međusobnih prilika ugovornih strana.