Na obradu predmetne teme potaknuo me posljednji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, NN 57/2011 (dalje ZID ZPP 2011) kojim se među ostalim interveniralo u vrijednosni limit kao uvjet za izjavljivanje revizije. Konkretno, prijelazna odredba članak 53. ZID ZPP 2011.
Tom prijelaznom odredbom je u pogledu članka 29. uređeno da se ZID ZPP 2011 neće primjenjivati na postupke u kojima je drugostupanjska odluka donesena prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 29. ZID ZPP 2011. prvi puta do sada je uredio novi vrijednosti limit u članku 382. st. 1.t.1. ZPP i to sa 200.000.00 kuna. Analizom ovog rada pokušati ću razlučiti moguće nepredviđene pravne posljedice ove zakonske norme. Koji su bili ciljevi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku NN 57/2011?
Jedan od glavnih ciljeva zakonodavca u ovoj noveli zakona bio je ubrzanje postupka. U tom smislu pod postupkom bi trebalo podrazumijevati redovan postupak do pravomoćne sudske odluke. Shvaćanje postupka nakon pravomoćnosti kao pravilo, a ne kao iznimku za posebne slučajeve, držim da ne bi bio primjeren pristup, već zbog same činjenice jer se time umanjuje povjerenje u redovna dva stupnja sudovanja.
Zakonske izmjene u dijelu odredbi koje uređuju reviziju naravno ne mogu imati utjecaja na brzinu završetka redovnog postupka, ali sa mogu utjecati na ranije stečeno pravo na izjavljivanje revizije prema vrijednosnom kriteriju. Ipak, zakonodavac je spore postupke pokušao ubrzati preciznije ograničiti, također i izmjenom uvjeta za izjavljivanje revizije. Svakako da to nije bio jedini cilj zakonskih promjena povezanih sa ovim izvanrednim pravnim lijekom.
Drugi i vrlo opravdan cilj bio je postići ravnotežu po pitanju tko može ostvariti pravo na taj pravni lijek. To imajući u vidu da su ranije tendencije izmjene zakona išle dosljedno ka ograničavanju tog prava, a zatim je Ustavni sud usmjerio to pravo – kroz načelo jednakosti svih stranaka – u suprotnom smjeru.
Analizom novih zakonskih pretpostavki koja omogućuju izjavljivanje revizije, prvenstveno usmjerenih na ujednačavanje sudske prakse što je suštinski cilj te faze postupka, može zaključiti da je učinjen velik korak naprijed.