Odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5487/07 od 12.11.2007. odlučeno je da nakon Novele Ovršnog zakona iz 2005. godine, za razliku od dotadašnjeg zakonskog uređenja, za podnošenje prokaznog popisa imovine nije preduvjet da se ovrha nije mogla provesti samo na ovršenikovim pokretninama.
Pobijanim rješenjem prvostupanjski je sud odbacio ovrhooditeljev prijedlog da se ovršeniku naloži davanje prokaznog popisa imovine. U obrazloženju se, u bitnome, navodi da se sukladno odredbi članka 16.a stavak 2. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05 – u nastavku teksta: OZ), isti prijedlog može osnovano podnijeti tek nakon neuspjele ovrhe na pokretnim stvarima ovršenika, koji uvjet u predmetnom slučaju nije ostvaren, pa je, stoga, prijedlog ovrhovoditelja valjalo odbaciti kao preuranjen.
Odredba članka 16.a stavak 2. OZ-a propisuje da ako je ovrha radi naplate novčane tražbine ostala bez uspjeha zato što se kod ovršenika nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili zato što su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje ovrhovoditeljeve tražbine, s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili predmeti koji su već opterećeni založnim pravima trećih, ili predmeti koje druge osobe traže za sebe, ovršenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, podnijeti sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Taj je popis ovršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu je sud odredio rješenjem iz stavka 7. ovoga članka u dva primjerka s odgovarajućim prilozima. Primjenjujući navedeni članak na netom izneseno činjenično stanje, prema ocjeni ovog suda, u konkretnom su slučaju ispunjene zakonske pretpostavke dopustivosti ovrhovoditeljevog prijedloga. Naime, sastavljanje i dostavljanje sudu prokaznog popisa ovršenikove imovine, ovrhovoditelj može predložiti sudu tek nakon što je ovrha radi naplate njegove novčane tražbine ostala bezuspješna, jer se kod ovršenika nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ona mogla provesti
(…). Prema noveli OZ-a iz 2005. godine, koja se u predmetnom slučaju treba primijeniti, s obzirom na to da je prijedlog za ovrhu u našem slučaju podnesen nakon stupanja na snagu predmetne novele, primjena prokaznog popisa imovine je značajno proširena s obzirom na to da je riječ »stvari« zamijenjena riječima »predmeti ovrhe«. Navedeno upućuje na to da se prijeporni institut primjenjuje ne samo kad se radi o ovrsi na pokretnim stvarima, već i onda kad se ovrha provodi na nekom drugom predmetu ovrhe (primjerice na novčanoj tražbini ovršenika), a ostala je bez uspjeha.