Kolega Mićo Ljubenko dao je svoju izjavu za članak na temu modela u kojem poduzetnici plaćaju strancima da preuzmu tvrtke pred stečajem i što o tome kaže Porezna uprava.
Niže se prenosi dio članka gdje je izjava kolege Ljubenka.
“Svjesno prihvaćanje rizika
– Što se tiče direktora koji žive izvan Hrvatske, a koji preuzimaju tvrtke u propadanju u Hrvatskoj, oni to nerijetko rade za manju novčanu naknadu, gdje svjesno prihvaćaju rizik kaznenog postupka u slučaju svjesnog oštećenja vjerovnika. Nažalost, ima takvih koji ‘prodaju’ prezaduženu tvrtku koja još nije u blokadi i time misle da su riješili svoju osobnu odgovornost – napominje Ljubenko.
No i za njih ima lijeka u pravnom institutu ‘proboj pravne osobnosti’. Njime se, u iznimnim slučajevima, zanemaruje odvojenost između pravne osobe (tvrtke) i njezinih fizičkih članova, vlasnika ili drugih osoba koje njome upravljaju. Time se omogućuje da te fizičke ili pravne osobe osobno odgovaraju za obveze društva, i to svojom imovinom. Taj se institut primjenjuje u slučajevima prijevare vjerovnika ili izbjegavanja zakonskih obveza, a Ljubenko dodaje da se proboj pravne osobnosti, osim u Općem poreznom zakonu, spominje i u članovima 10. i 252. ZTD-a, kojima se može dosegnuti čak i do odgovornih osoba u vrijeme nastanka duga, dakle u vrijeme prijašnjih vlasnika, ali to je jako rijetko u sudskoj praksi.
Što se pak tiče Zakona o provjeri stranih ulaganja, kojim se uređuje postupak provjere i kontrole izravnih stranih ulaganja s ciljem zaštite nacionalne sigurnosti i javnog poretka, on ne može mnogo pomoći. To su nam praktično potvrdili u Ministarstvu, jer se on odnosi na strateške sektore, u kojima ne moraju biti tvrtke u teškoćama.
Istražuje li DORH (USKOK) takve pojave, od njega nismo dobili odgovor, ali ni od Porezne uprave, koja bi trebala itekako biti zainteresirana za njih. No odgovorili su nam iz Ministarstva financija, u kojem nam kažu da su u postupcima poreznog nadzora uočene takve pojavnosti prijenosa vlasništva tvrtki na strane fizičke osobe koje imaju porezni dug te koje, potom, budu brisane iz Sudskog registra u skraćenom stečajnom postupku. U Ministarstvu neuvijeno tvrde da je u takvim slučajevima najčešće riječ o namjernom izbjegavanju plaćanja poreznog duga, kao i namjernom izbjegavanju podnošenja završnih poreznih prijava. No zanimljivo je da osim nastojanja da se ne dobije etiketa poduzetnika koji nije platio porez pa ne može osnovati novu tvrtku ili biti direktor, izgleda da postoji još jedan razlog za takvo ponašanje starih vlasnika.”